Kada govorimo o sporom varenju, zatvoru i nadutosti, obično prvo
pomislimo na hranu. Ipak, važnu ulogu ima i ono što pijemo – odnosno
koliko tečnosti unosimo tokom dana. Nedovoljan unos vode može otežati
pražnjenje creva, doprineti tvrđoj stolici i pojačati osećaj punoće i
naduvenosti.
Dehidratacija sama po sebi nije uvek direktan uzrok stvaranja gasova.
Međutim, može usporiti prolazak sadržaja kroz creva i pogoršati zatvor,
a duže zadržavanje sadržaja ostavlja više vremena za fermentaciju i
stvaranje gasova. Zbog toga se kod nekih ljudi istovremeno javljaju
dehidratacija, usporeno varenje i nadut stomak.
Zašto je voda važna za
normalno varenje?
Voda učestvuje u brojnim procesima koji omogućavaju da sistem za
varenje normalno funkcioniše. Pomaže razgradnji hrane, doprinosi
odgovarajućoj konzistenciji stolice i olakšava njeno kretanje kroz
debelo crevo. Organizam tečnost dobija iz vode i drugih napitaka, ali i
iz supe, voća, povrća i ostale hrane.
Kada nema dovoljno tečnosti, debelo crevo može iz crevnog sadržaja
preuzeti više vode. Stolica tada postaje tvrđa i suvlja, a pražnjenje
otežano. Ako je prolazak sadržaja sporiji, mogu se javiti osećaj težine,
pritisak, grčevi i nadutost stomaka.
Kako dehidratacija
može da pogorša nadutost?
1. Pogoduje nastanku zatvora
Zatvor je jedan od čestih razloga zbog kojih stomak deluje veći i
tvrđi. Kada se stolica duže zadržava u crevima, često se povećavaju
osećaj punoće i količina gasova. Nedovoljan unos tečnosti može pogoršati
problem, naročito ako se istovremeno poveća unos vlakana.
2. Usporava prolazak
sadržaja kroz creva
Redovno kretanje crevnog sadržaja zavisi od više faktora: ishrane,
aktivnosti, rada mišića creva i dovoljne količine tečnosti. Ako je unos
vode mali, a osoba se malo kreće i jede neredovno, tegobe mogu postati
izraženije.
3. Može pojačati osećaj težine
Blaga dehidratacija često se javlja uz umor, glavobolju i slabiju
koncentraciju. Kada se tome pridruže zatvor i neredovni obroci, osoba
može imati utisak da se hrana dugo zadržava i da je stomak stalno pun.
Iako uzrok nije uvek samo nedostatak vode, dovoljan unos tečnosti važan
je deo rešavanja problema.
Ko je posebno izložen
dehidrataciji?
Rizik se povećava tokom toplih dana, intenzivnog fizičkog napora i
boravka u zagrejanim prostorijama. Više pažnje treba da obrate starije
osobe, ljudi koji tokom rada zaboravljaju da piju vodu, putnici,
sportisti, kao i osobe koje imaju temperaturu, povraćanje ili dijareju.
Određena zdravstvena stanja i lekovi takođe mogu uticati na ravnotežu
tečnosti, pa se u tim situacijama treba pridržavati saveta lekara.
Kako
prepoznati da možda ne unosite dovoljno tečnosti?
- izražena žeđ i suva usta
- ređe mokrenje ili tamnija mokraća
- umor, malaksalost ili glavobolja
- vrtoglavica, naročito pri ustajanju
- suva koža i usne
- tvrđa stolica i otežano pražnjenje creva
Boja mokraće može biti praktičan, ali ne i savršen pokazatelj
hidriranosti, jer na nju utiču hrana, suplementi i lekovi. Veoma tamna
mokraća, izrazito retko mokrenje, konfuzija, ubrzano disanje ili
izrazita slabost mogu ukazivati na ozbiljniju dehidrataciju i zahtevaju
medicinsku procenu.
Koliko vode treba piti tokom
dana?
Ne postoji jedna količina koja odgovara svima. Potrebe zavise od
telesne građe, uzrasta, temperature, nivoa aktivnosti, ishrane, trudnoće
ili dojenja i zdravstvenog stanja. Umesto oslanjanja na strogo pravilo,
korisno je piti tečnost redovno tokom dana i povećati unos kada je
vruće, kada se više znojite ili ste fizički aktivni.
Najbolji izbor je uglavnom voda. Deo tečnosti može se uneti kroz
nezaslađene napitke, supe i namirnice bogate vodom. Velike količine
gaziranih pića mogu pogoršati nadutost, dok alkohol može doprineti
gubitku tečnosti. Osobe kojima je lekar ograničio unos tečnosti zbog
bolesti srca, bubrega ili drugog stanja treba da slede individualne
preporuke.
Vlakna bez
dovoljno vode mogu pogoršati problem
Vlakna su važna za redovno pražnjenje, ali naglo povećanje njihovog
unosa može izazvati gasove i nadutost. Ako uz više integralnih žitarica,
povrća, voća ili dodataka vlaknima ne unosite dovoljno tečnosti, stolica
može postati još teža za izbacivanje.
Zato vlakna treba povećavati postepeno, uz redovan unos vode. Na taj
način digestivni sistem ima vremena da se prilagodi, a manja je
verovatnoća da će se javiti izraženi gasovi i grčevi.
Praktične
navike za bolje varenje i manje nadutosti
- Popijte čašu vode nakon buđenja i držite vodu na vidljivom mestu
tokom dana. - Pijte u manjim količinama redovno, umesto velike količine
odjednom. - Povećajte unos tokom vrućine, putovanja i fizičke
aktivnosti. - Birajte vodu umesto gaziranih i veoma zaslađenih
napitaka. - Postepeno povećavajte vlakna i pratite reakciju
organizma. - Krećite se svakodnevno, jer fizička aktivnost podstiče rad
creva. - Ne odlažite odlazak u toalet kada osetite potrebu za
pražnjenjem.
Šta kada su gasovi već
prisutni?
Voda i promena navika mogu doprineti normalnom varenju, ali ne
uklanjaju uvek brzo već nagomilane gasove. Kada nadutost i pritisak u
stomaku nastanu zbog gasova, Simaktiv može pomoći u ublažavanju
simptoma.
Simaktiv kombinuje simetikon, koji fizički razbija mehuriće gasa u
želucu i crevima, i aktivni ugalj, koji vezuje oslobođene gasove.
Namenjen je odraslima i deci starijoj od 14 godina. Ako koristite druge
lekove, Simaktiv treba uzeti dva sata pre ili dva sata nakon njih. Pre
upotrebe detaljno proučite uputstvo i posavetujte se sa lekarom ili
farmaceutom o merama opreza i neželjenim reakcijama.
Kada nadutost i zatvor
zahtevaju pregled?
Obratite se lekaru ako su nadutost ili zatvor uporni, često se
vraćaju ili ne reaguju na promenu navika. Posebno je važno potražiti
pomoć ako se jave jak ili iznenadan bol u stomaku, povraćanje,
temperatura, krv u stolici, nemogućnost ispuštanja gasova, neobjašnjiv
gubitak težine ili znaci ozbiljne dehidratacije.