Leto je sezona kada se voće jednostavno ne broji. Kesa trešanja za poslepodne, tanjir višanja uz kafu, polovina lubenice posle ručka – sve to nam prija, i to s razlogom. Voće je zdravo, osvežava i sadrži vitamine koje nam telo traži po vrućini.
Ali – ako primetite da vas posle „voćnog maratona“ stomak nadima, steže i čini se kao balon, niste sami. I to nije znak da nešto nije u redu sa vama. U pitanju je nešto što se zove sorbitol, a upravo ga mnoge vrste letnjeg voća sadrže u većim količinama.
Šta je sorbitol i zašto baš on pravi problem?
Sorbitol je prirodni šećerni alkohol koji se nalazi u mnogim vrstama voća. Naše telo ga teško i sporo vari. Kada pojedemo veću količinu, deo sorbitola dospeva u debelo crevo nesvaren, gde ga bakterije fermentišu.
Rezultat te fermentacije su gasovi, što može dovesti do:
- nadimanja,
- osećaja punoće,
- grčeva u stomaku,
- pojačanog stvaranja gasova,
- a kod nekih ljudi i do proliva.
Najveća zamka je u tome što sorbitol nema ukus koji bismo povezali sa „teškom“ hranom. Naprotiv – voće je slatko, sočno i deluje kao najlakši izbor tokom leta. Upravo zato mnogi ne povežu nadutost sa količinom voća koju su pojeli.
Koje letnje voće najčešće izaziva nadutost?
Nije svo voće isto. Neke vrste sadrže više sorbitola od drugih, pa kod osetljivijih osoba mogu lakše izazvati digestivne tegobe.
- Trešnje i višnje – među voćem sa najvećim sadržajem sorbitola. Veća količina pojedena odjednom često dovodi do nadutosti i gasova.
- Lubenica – osim sorbitola, sadrži dosta fruktoze i vode. Kod nekih ljudi ova kombinacija može pojačati fermentaciju u crevima, naročito ako se jede u velikim porcijama ili odmah nakon obroka.
- Šljive i kajsije – bogate su sorbitolom i poznate po blagom laksativnom efektu kada se konzumiraju u većim količinama.
- Jabuke i kruške – iako nisu isključivo letnje voće, takođe sadrže sorbitol i mogu doprineti nadimanju kod osetljivih osoba.
To ne znači da ovo voće treba izbegavati. Naprotiv, ono je važan deo zdrave ishrane. Međutim, količina i način konzumiranja prave veliku razliku. Manje porcije raspoređene tokom dana obično se mnogo lakše podnose nego velika količina voća pojedena odjednom.